![]() |
|
Dijamant Naziv dijamant potice od grcke reci adamas, sto znaci nepobediv. Ovaj naziv dijamant je dobio zbog svoje izuzetne tvrdoce. Dijamant je sacinjen od cistog grafita i ima izuzetno pravilnu strukturu kristala. Zbog toga je dijamant najtvrdji od svih minerala. Istrazivanja pokazuju da su se dijamanti formirali na dubinama do 200 km (125 milja) unutar zemljine kore. Neki dijamanti su stari neverovatnih 3,000 miliona godina. Dijamanti su otkriveni pre oko 2,000 godina i to najvise u koritima reka u Indiji. 1725. dijamanti su pronadjeni u Brazilu koji ce narednih 100 godina biti najveci izvoznik dijamanata, sve do 1870. kada je Juznaoafricka Republika stupila na scenu. Danas se dijamanti proizvode u 20-tak zemalja sveta. Najveci proizvodjac je Australija, koja zadovoljava cetvrtinu svetske traznje. |
|
|
Smaragd Smaragd je simbol lepote, zdravlja, srece i preporoda. Boja je presudna kada se odredjuje kvalitet smaragda - sto je zelena boja intenzivnija, to je bolji. Najkvalitetniji smaragdi na svetu dolaze iz Kolumbije, gde je visok procenat ilegalnog ekspolatisanja, pljacki i sverca. U davna vremena, kolumbijski Indijanci su ekspolatisali smaragde koji su robnom razmenom stizali cak do Inka u Peruu i Asteka u Meksiku. Znacajna nalazista su na obalama Crvenog Mora, a najstariji rudnici poticu iz 1500 godine pre nove ere. Najpoznatiji su Kleopatrini rudnici otkriveni pocetkom 20 veka. |
|
|
Corundum Rubin i safir predstavljaju vrste minerala corunduma i po sastavu su aluminijum oksid. Rubinima se nazivaju samo savrseno crveni dragulji dok se safir koristi za plavu boju. Safir se javlja i u drugim bojama, na primer zuti safir ili roze safir. Corundum je po tvrdoci odmah posle dijamanta, tako da kristali dragulja odolevaju zubu vremena. Pleohorican je, sto znaci da se boja kamena menja zavisno od ugla posmatranja. Ovi dragulji poticu iz Myanmar-a, Kasmira i sa Sri Lanke. Danas je medjutim Australija najveci proizvodjac plavog i zlatnog safira. Znacajni proizvodjaci su takodje Tajland i istocnoafricke zemlje. |
|
|
Topaz Mineral topaz je dobio ime tek u prvoj polovini 18. veka. Pre toga, ne postoje pisani tragovi o ovom mineralu. Tvrdoca je 8, a specificna tezina 3.52 - 3.56. Naziv Topaz potice od Topazius, grckog ostrva u Crvenom Moru. Danas je ovo ostrvo izvor minerala peridota. |
|
|
Cirkon Naziv cirkon potice od arapske reci zargoon (obojen zlatno). Sri Lanka je preko 2,000 godina bila glavni snabdevac cirkona, dok se danas cirkon takodje proizvodi na Tajlandu, u Australiji i Brazilu. Bezbojni cirkon se koristi kao zamena dijamantima. |
|
|
Tirkiz Naziv potice od francuskog Pierre Turquoise, sto znaci turski kamen, obzirom da je uglavnom prodavan u Turskoj. Nalazi se u zilama zelene ili plave boje. Prisustvo bakra daje mu plavu boju dok ga gvozdje cini zelenim. Specificna tezina je 2.6 2.9 a tvrdoca 5 - 6. Tirkiz se retko javlja u velikim komadima, vec se najcesce nalazi u vidu mozaika. Najfiniji plavi tirkiz potice iz Irana (ranije Persije), gde se koristi za dekoraciju vec 6,000 godina. |
|
|
Lapis Lazuli Lapiz Lazuli nije jedinstven mineral, vec stena koja se sastoji od plavog lazurita sa promenljivim kolicinama cicita i pirita. Najkvalitetniji potice iz Afganistana a sasoji se uglavnom od lazurita i tamno je plave boje. Ima 5.5. na Mohovoj skali tvrdoce a specificna tezina je 2.7 - 2.9. Nalazista postoje u Rusiji i Cileu. |
|
|
Koral Korali su skeletoni kalcijum karbonata sacinjeni od kolonija finih zivotinjica koje zive u tropskim i suptropskim vodama. Boja, koja variraj od crne do plave, oker ili crvene, zavisi od uslova rasta i organskog sastava. |
|
|
Biseri i Skoljke
Sa biserima nikada necete pogresiti - kao i dijamanti i oni nikad ne
izlaze iz mode i uvek predstavljaju zastitni znak zenske elegancije. Sjaj
bisera i unutrasnjosti nekih skoljki potice od prelamanja svetlosti na
sicusnim naslagama kalcijum karbonata. Biseri koji se nalaze u nekim morskim
ili slatkovodnim skoljkama, nastaju tako sto strano telo kao na primer
zrnce peska prodre u skoljku. Da bi zaustavila iritaciju, skoljka polako
zarobi zrno sicusnim naslagama kalcijum karbonata. |
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
|
home |